Vožnja autocestom

19.02.2016 u 21:19

Autocesta je cesta namijenjena isključivo za saobraćaj motornih vozila

Vožnja autocestama je sigurnija,brža i udobnija od vožnje ostalim cestama, ali vožnja autocestom se po nekim karakteristikama razlikuje od vožnje ostalim cestama. Saobraćajnim pravilima i propisima je utvrđeno kako voziti, no postoje neka pravila, ponašanja i sigurnosne navike koje se moraju usvojiti kako biste sigurno vozili autocestama. Autoceste skrivaju i niz specifičnih opasnosti koje morate očekivati i predvidjeti kako biste sigurno i brzo stigli do cilja.

Širina cjelokupnog profila autoceste, širina kolovoznih traka koje imaju po najmanje dvije saobraćajne trake, fizička odvojenost od saobraćajnog toka iz suprotnog smjera (nema vozila u susret), traka za zaustavljanje vozila u nuždi, široke bankine i bočne ograde, kvalitetne oznake i signalizacija, redovno održavanje - daju osjećaj sigurnosti i mame na brzu vožnju. Na autocestama je najniži stepen ugroženosti, odnosno na autocestama (s obzirom na broj vozila) se događa relativno malo saobraćajnih nezgoda, no kada se dogode, u pravilu su s vrlo teškim posljedicama.

Uključivanje na autocestu

Uključivanje na autocestu predstavlja jedno od kritičnih mjesta za događanje saobraćajnih nezgoda, prije svega zbog nepravilnog i neadekvatnog ponašanja vozača.

Uključite se u saobraćajni tok vozila na autocesti, bez zaustavljanja, koristeći pravilno saobraćajnu traku za ubrzavanje. Postupno ubrzavajte nakon prilazne rampe, vozite uporedo s vozilima na autocesti – cijelom dužinom trake za ubrzavanje, bez približavanja vozilu koje se nalazi ispred vas. Putem unutrašnjeg i vanjskog ogledala pratite saobraćaj vozila na autocesti s ciljem prepoznavanja najpogodnijeg trenutka za uključivanje. Kada dostignete brzinu vozila u saobraćajnoj traci lijevo od vas, uz sigurnosne provjere i uključivanje lijevog žmigavca, ne ometajući vozila, uključite se u saobraćajni tok na autocesti.
Ako vam uslovi saobraćaja to ne dozvoljavaju, ne zaustavljajte se na kraju trake za ubrzavanje, već nastavite vožnju trakom za zaustavljanje vozila u nuždi do prvog trenutka za uključivanje. Čim uočite pogodan trenutak između vozila, morate s uključenim lijevim pokazivačem smjera ubrzati i uključiti se u desnu voznu saobraćajnu traku na autocesti. Nakon uključivanja isključite lijevi pokazivač smjera.

Vozila na autocesti imaju prednost u odnosu na ona koja se uključuju. Vi međutim možete pomoći onima koji se uključuju na autocestu, tako što ćete smanjiti brzinu svoje vožnje i ostaviti dovoljno prostora za uključivanje. Takođe možete svoju vožnju (ukoliko vam uvjeti saobraćaja omogućavaju) i ubrzati, ali ne iznad dozvoljenog ograničenja (npr.130 km/h), da bi se oslobodilo dovoljno prostora iza vas za uključivanje. Da bi vozačima olakšali uključivanje na autocestu, možete također izvršiti promjenu kretanja iz desne u lijevu saobraćajnu traku, kako biste desnu saobraćajnu traku ostavili slobodnu za uključivanje. No, ovo uradite samo onda kada ste sigurni da ovu radnju možete izvesti bez ikakve opasnosti. Uvijek imajte na umu da prilikom svake promjene saobraćajne trake morate uključiti pokazivač pravca za odgovarajući smjer.

Brzina kretanja i ograničenja

Autoceste su građene tako da dozvoljavaju vrlo brzu vožnju u odnosu na druge ceste. To su ceste s najvišim nivoom uslužnosti, nema vozila iz suprotnoga smjera, preglednost je izuzetna, ukrštanja su u više nivoa itd.. No, međutim ne zaboravite da je brzina najdominantniji uzročnik saobraćajnih nezgoda. Uvijek budite spremni na iznenadna kočenja. Čim u daljini primijetite da vozila koče, da su sve trake zauzete vozilima, odmah, zbog sigurnosti i upozorenja vozačima iza vas, uključite sve pokazivače smjera. Na autocesti je izuzetno opasno voziti slalom i učestalo mijenjati saobraćajne trake, bespotrebno ubrzavati i malo iza toga usporavati, ili svojim postupcima stalno ometati druge vozače. Uostalom, u velikoj gužvi sve se kolone kreću otprilike istom brzinom, pokušajte strpljivošću doprinijeti pouzdanosti cjelokupne situacije.

Prema našim propisima (a i većine zemalja Europe), najveća dopuštena brzina vožnje na autocesti je 130 km na sat, ali držite se ograničenja brzine na pojedinim dijelovima i preporučljive brzine za pojedinu dionicu. Naravno i na autocesti važe ograničenja za vozila pojedinih grupa i to:

- 80 km/h za autobuse bez i sa lakom prikolicom, teretna vozila do 7,5 tona i putnička vozila koja vuku prikolicu

- 70 km/h za autobuse kojima se vrši organiziran prijevoz djece, kao i teretna vozila preko 7,5 tona i teretna vozila sa priključnim vozilom

- 40 km/h ako se vrši šlepanje vozila u dozvoljenim slučajevima.

Na autocesti nema stajanja. Ukoliko želite prekinuti vožnju, to možete učiniti samo na odmaralištima, prostorima benzinskih pumpi ili površinama izvan kolovoza koje su kao odmarališta ili parkirališta za to posebno uređene. Nezaustavljajte, nitineparkirajtenasaobraćajnimtrakamazazaustavljanjevozilaunuždi.

Na autocesti se ne smijete polukružno okretati, niti voziti unazad.

Autocestom se morate kretati krajnjom desnom saobraćajnom trakom osim ako nije zakrčena vozilima u koloni (izuzetak su gradske autoceste gdje se zbog gustoće saobraćaja vozi u uporednim kolonama). Lijevom "brzom" saobraćajnom trakom krećete se samo zbog bržeg kretanja prelaženjem vozilom u lijevu i ponovnim vraćanjem u desnu saobraćajnu traku (preticanje vozila).

Tokom vožnje autocestom stalno budite pažljivi, gledajte ispred i iza, niti jednu radnju (promjenu saobraćajne trake, prestrojavanje, usporavanje, preticanje) ne činite ukoliko se višestruko niste uvjerili da to možete učiniti bez opasnosti za druge vozače na autocesti. Pri velikim brzinama je opasno naglo smanjivanje brzine. Posebno pazite na vozila iza vas. Jedno sigurnosno pravilo kaže da vozeći autocestom treba više gledati saobraćaj iza (preko unutrašnjeg i vanjskog ogledala), kao saobraćaj ispred (kroz vjetrobransko staklo). Naročito obratite pažnju (pogledajte i osigurajte se) da se nijedno vozilo ne nalazi u „mrtvom uglu“ pored vašeg vozila.

Isključivanje s autoceste

Ne kočiti na traci za vožnju. S uključenim desnim pokazivačem smjera nakon kosnika na kolovozu i pojave saobraćajne trake za usporavanje, ne smanjujući brzinu vožnje, napustite desnu saobraćajnu traku autoceste i prestrojite se na saobraćajnu traku za usporavanje. Tek na traci za usporavanje smanjujete brzinu, kako biste do izlaska s autoceste prilagodili brzinu radijusu zavoja i isključili se sigurno.

Kvar ili nezgoda na autocesti

Ukoliko vam se dogodi da ste prisiljeni prekinuti vožnju zbog kvara, neispravnosti na vozilu ili iz nekog drugog razloga, nikako ne zaustavljajte vozilo na kolovozu autoceste, već desno od uzdužne linije na kolovozu, s desne strane – na saobraćajnoj traci za zaustavljanje vozila u nuždi, po mogućnosti što više desno, kako ne biste otvarajući vrata ometali vozila koja voze po desnoj traci. Putnike obavezno izmjestiti iz vozila van kolovoza i trake za zaustavljanje u nuždi. Prije izlaska iz vozila navucite reflektirajući prsluk koji bi se trebao nalaziti u kabini vozila. Ostavite uključena poziciona svjetla, uključite sve pokazivače smjera kako bih vas vozači uočili sa što veće udaljenosti. Postavite trokut za opasnost i to na udaljenosti od 100 metara iza i ukoliko ne možete brzo riješiti kvar pozovite službu za pomoć na cesti.

NADZOR I UPRAVLJANJE SAOBRAĆAJEM NA AUTOCESTI

Osnovna svrha sistema upravljanja je unaprijeđenje cjelokupne cestovne infrastrukture integriranjem modernih informaciono-komunikacijskih tehnologija. Upravljanjem se treba postići optimalno iskorištenje saobraćajnih kapaciteta, što podrazumjeva smanjenje zastoja, eliminaciju mogućih nezgoda, uspostavljanje stabilnog saobraćajnog toka obezbjeđujući korisnicima najbolje uslove za putovanje. Sva oprema i krajnji uređaji u tunelima i trasi moraju biti logično projektovani i instalirani kako bi upravljanje njima bilo što jednostavnije.

Puštanjem u rad Sarajevske obilaznice JP Autoceste FBiH su zvanično počele sa vršenjem poslova nadzora i upravljanja saobraćajem. Na dionici dužine oko devet kilometara nalaze se dva manja tunela Oštrik i Vukov gaj koji imaju određeni manji broj krajnjih uređaja za nadzor i upravljanje saobraćajem. Tunel 1.mart (2942 m) na dionici Zenica jug – Lašva koji je pušten u rad u mjesecu augustu/kolovozu objedinjuje svu opremu propisanu Direktivom što ga čini trenutno jednim od najopremljenijih tunela u regiji.

VOŽNJA U TUNELU NA AUTOCESTI

Nakon katastrofalnih požara koji su se dogodili u cestovnim tunelima Mt. Blanc, Tauern i St. Gotthard Evropska komisija je odlučila da izradi direktivu o minimalnim uslovima sigurnosti za tunele u trans-evropskoj mreži cesta. Direktiva je usmjerena ka osiguravanju minimalnog nivoa sigurnosti za korisnike cesta u trans-evropskoj cestovnoj mreži prevencijom kritičnih događaja koji bi mogli ugroziti ljudske živote, okoliš, instalacije u tunelu, kao i osiguravanju zaštite u slučaju nesreća. Direktiva se primjenjuje na sve tunele u trans-evropskoj mreži duže od 500 m, a sa aspekta opremljenosti tunele tretira različito za dužine od 500 do 1000 m, od 1000 do 3000 m i one preko 3000 m. Na Autocesti na Koridoru Vc koja pripada trans-evropskoj mreži cesta imamo više tunela koji su projektovani i izgrađeni u skladu sa preporukama Direktive. Kako se ne bi sve veći broj dugih tunela gradio i upravljao samo na osnovu direktive koja nije obavezujuća, vlasti u Federaciji BiH uz doprinos JP Autoceste FBiH su pokrenule prilagodbu domaćeg zakonodavstva koji će jasnije ustrojiti ovu oblast.

Savremeni tuneli na autocestama, uglavnom su opremljeni opremom koja osigurava najviši nivo sigurnosti pri vožnji i prolasku kroz tunel (video nadzor, uređaji za otkrivanje i dojavu o eventualnom požaru, uređaji za provjetravanje i ubacivanje svježeg zraka, komunikacijska oprema, izlazi za nuždu i sl).

Autor: Redakcija