EU razmatra odustajanje od potpune zabrane motora s unutrašnjim sagorijevanjem 2035. Dozvola bi ostala za vozila na e-goriva i biogoriva.
Sve veći broj proizvođača automobila poziva europske institucije da preispitaju odluku o ukidanju motora s unutrašnjim sagorijevanjem od 2035. godine, a prema dostupnim informacijama, Europska unija sve je sklonija odustajanju od potpune zabrane.
Kompanije iz automobilske industrije svoje protivljenje obrazlažu nedovoljno razvijenom infrastrukturom za punjenje električnih vozila, kao i višim troškovima njihove proizvodnje. Pored toga, upozoravaju da bi prelazak isključivo na električne pogone mogao ugroziti veliki broj radnih mjesta unutar sektora.
Stav EU dugo je djelovao nepromjenjivo, a rok iz 2035. ostao je na snazi i tokom prošlog proljeća. Međutim, pritisci da se izmijeni relevantno zakonodavstvo posljednjih mjeseci donose rezultate. Prema dostupnim informacijama, motori s unutrašnjim sagorijevanjem i dalje će biti dozvoljeni nakon sredine sljedeće decenije, ali isključivo u vozilima koja koriste obnovljiva goriva niskih emisija.
Prekretnica je, čini se, bilo pismo koje je njemački kancelar Friedrich Merz uputio predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. U intervjuu za njemački Handelsblatt, europski komesar za održivi transport i turizam naveo je da je pismo “veoma dobro prihvaćeno u Briselu”. Apostolos Cicikostas potvrdio je da će se upotreba ovakvih motora nastaviti i poslije 2035. godine, uz uslov korištenja sintetičkih ili biogoriva, prenosi Motor1.
Jedan od primjera je HVO100, gorivo dobijeno hidrotretiranjem biljnih ulja i životinjskih masti. BMW ga već primjenjuje u dizelskim modelima proizvedenim u Njemačkoj, uz tvrdnju da emisije smanjuje za oko 90% u odnosu na standardni dizel.
Potencijal postoji i kada je riječ o sintetičkom benzinu. Porsche od kraja 2022. godine u Čileu proizvodi eFuel koristeći vodu i CO₂ u procesu pokretanom energijom vjetra. Prema dostupnim informacijama, ovaj tip goriva proizvodi se gotovo ugljično neutralno.
EU je prvobitno planirala predstaviti kompletan paket mjera 10. decembra, ali je objava “automobilskog paketa” pomjerena za kasniji termin ovog mjeseca. I dalje nema jasnog odgovora o sudbini plug-in hibrida i vozila s produženim dometom nakon 2035. godine. Ukoliko koriste goriva s niskim emisijama, očekuje se da bi i oni mogli ostati dozvoljeni, dok se još razmatra budući status modela koji se oslanjaju na fosilna goriva.
Ograničavanje prodaje motora s unutrašnjim sagorijevanjem isključivo na modele koji rade na obnovljiva goriva vjerovatno neće biti dovoljno da zaštiti radna mjesta u industriji, jer infrastruktura za sintetička i biogoriva još nije razvijena u mjeri koja bi omogućila široku primjenu do 2035. godine. Odluka EU, kako god bude definisana, odnosi se isključivo na prodaju novih automobila, pa će postojeća vozila i dalje moći koristiti benzin ili dizel.
Električna vozila istovremeno bilježe rast u svim državama EU, kao i u Velikoj Britaniji, Norveškoj, Švicarskoj i nekoliko drugih europskih zemalja. Prema podacima ACEA-e, od januara do oktobra ove godine, električni modeli učestvovali su s 18,3% u ukupnoj prodaji. Hibridi i dalje čine najveći segment sa 34,7%, dok je udio plug-in hibrida dosegao 9,4%, prvi put premašivši prodaju dizelskih modela.
Cicikostas naglašava da EU nastoji uspostaviti “ekonomski održiv i društveno pravedan” prelazak na pogonske sisteme koji smanjuju emisije, te da u razmatranje ulaze sve dostupne tehnologije, uključujući i unaprijeđene motore s unutrašnjim sagorijevanjem.
Uprkos protivljenju većine proizvođača, nekoliko kompanija insistira na dosljednoj primjeni originalne odluke za 2035. godinu. Među njima su Volvo i Polestar, obje marke u vlasništvu kineskog Geelyja, koje i dalje podržavaju potpunu zabranu prodaje novih benzinskih automobila.
Izvor: akta.ba
